Katedrala sv. Lovre (Sv. Ivana Trogirskog) najpoznatiji je simbol grada Trogira. Građena je i nadograđivana u periodu između 13. i 17.st. pa se na njoj mješaju stilovi od romanike, gotike, preko renesanse i baroka. Zvonik tako predstavlja vrlo zanimljiv prijmer rasta arhitektonskog spomenika kroz vrijeme i nudi presjek svih stilova koji su se javljali u Dalmaciji; od romanike do manirizma. Ipak, glavnina katedrale, građena je u romaničkom stilu.
Radovanov portal, glavni portal katedrale, najznačajniji je srednovjekovni portal na istočnom Jadranu, a ime nosi po svome autoru Majstoru Radovanu koji ga je isklesao 1240.g.
Uz sjeverni zid katedrale nalazi se jedan od najljepših renesansih spomenika u Europi, Kapela Sv. Ivana Trogiranina posvećena zaštitniku grada Trogira. Strop je prekriven sa 26 kazeta u kojima se nalaze glave serafina.
U sakristiji katedrale nalazi se riznica iz 15.st. u kojoj se čuvaju zlatne i srebrne umjetnine, crkveno ruho, arhivska građa i ostala blaga grada.
Gradska loža, smještena na glavnom gradskom trg, nekoć je bila javni objekt koji je služio kao sklonište, okupljanilešte i sudnica. Na zidu se nalazi spomenik hrv. banu i biskupu Petru Berislaviću. Bogati reljefi su djela Nikole Firentinca i Ivana Meštrovića.
Zavjetna crkva Sv. Sebastijana, smještena nasuprot katedrale, podignuta je polovicom 15.st. kao zahvala za spas grada od kuge. Umjesto zvonika ima Toranj gradskog sata.
Palača Ćipiko također se smjestila na glavnom gradskom trgu te je zapravo sklop od više zgrada, s vremenom spojenih u jedinstvenu cjelinu. Najstariji zidovi datiraju iz doba ranog srednjeg vijeka, a najveći dio sklopa dala je obitelj Ćipiko izgraditi u 13.st. Na pročelju zgrade dominira velika gotička trifora, djelo Andrije Alešija. Vrata su djela Ivana Duknovića, a južni portal djelo je Nikole Firentinca kao i stepenište, vrata i reljef sa likom Alviza Ćipika u maloj palači.
Knežev dvor se smjestio na zapadnoj strani glavnog gradskog trga i danas služi kao gradska vjećnica, a u njemu je smješten i info centar turističke zajednice. Građen je u 13.st., a obnovljen tijekom 19.st.
Muzej grada Trogira smješten je u palači bogate i utjecajne trogirske obitelji; Palači Garagnin – Fanfogna. Palača je bila izgrađena kao stambeno-gospodarski kompleks i obiluje detaljima iz različitih stilskih razdoblja od romanike do baroka.
Obrambene zidine iz 13.st. mogu se vidjeti sa same rive. Unutar zidina fromirala se stara gradska jezgra Traguriuma.
Gradska vrata su se očuvala na južnoj i na sjevernoj strani grada. Južna gradska vrata, ogromna, drvena i ojačana čavlima, prema natpisu iznad njih, potječu iz davne 1593.g. dok su sa sjeverne strane renesansna gradska vrata, djelo Bonina iz Milana, poviše kojih se nalazi kip zaštitnika grada – Sv. Ivana Trogirskog.
Tvrđava Kamerlengo nalazi se na jugozapadnom rubu grada (na „kraju rive“) i građena je u 15.st. za potrebe smještaja mletačke vojne posade. Ime je dobila po kamerlengu (camerarius), činovniku-blagajniku koji je vodio sve financijske poslove u dogovoru s knezom. Danas se unutar njezinih zidova ljeti održavaju koncerti i predstave, a sa vrha se pružaprekrasan pogled na rivu, otok Čiovo i brojne trogirske zvonike.
Kula sv. Marka nalazi se na sjeverozapadu starog dijela grada Trogira. Okruglu kulu prilagođenu obrani od topovskih hitaca gradi Mletačka Republika tijekom 15. stoljeća, u doba najezde Turaka. Kula je izložena prema kopnu, a izvorno je bila spojena gradskim zidinama s tvrđavom Kamerlengo.
Glorijet (klasicistički paviljon) sagrađen je između tvrđave Kamerlengo i kule Sv. Marka početkom 19.st. za vrijeme francuske vlasti u Dalmaciji, a u čast maršala Marmonta. Osobito je zanimljiv jer je jedan od rijetkih spomenika francuske vlasti u Dalmaciji.
